Nudimo široki asortiman kruha svjetski poznatih kompanija Delifrance i Bridor. Dugogodišnja tradicija, koja uključuje uzgoj vlastite pšenice, mljevenje zrnja u vlastitim mlinovima, odabir najkvalitetnijih sastojaka te pripremu proizvoda bez konzervansa i umjetnih okusa, garantira zadovoljstvo konzumenata. Kruh u našoj ponudi spravljen je po tradicionalnim receptima u posebnim krušnim pećima, sadrži mali udio masti te puno vlakana, minerala i vitamina.
Ništa ne miriši toliko dobro (neki bi upotrijebili i riječ utješno), niti išta može zasititi brže od kriške svježe ispečenog kruha. Odavno je kruh postao više od obične smjese brašna, soli, vode i kvasca. Bilo da se konzumira kao dio glavnog obroka ili ukusan međuobrok, već je stoljećima jedna od najpopularnijih i najtraženijih prehrambenih namirnica, koja sadrži ono što je našem organizmu prijeko potrebno: složene ugljikohidrate, bjelančevine, kalcij, željezo te vlaknaste tvari.
Povijest kruha seže 1500 godina prije Krista, kad su ga, od pšenice i ječma, pekli Egipćani. Bila je to zapravo beskvasna pogača od brašna i soli koja se pekla u žeravici, tj. u peći pod pepelom, a sastav i oblik kruha mijenjao se kroz povijest. Teško je reći koliko je vrsta kruha danas u ponudi u svijetu (sastojci kojima ga pekari obogaćuju su doista razni i maštoviti – od maslina i maka do začinskog bilja), no jedno je sigurno: svatko može pronaći omiljeni recept, tj. vrstu. Želje potrošača uvijek su iste: kvalitetan proizvod od vrhunskih sastojaka i često upotrebljavaju riječ “domaći”, aludirajući na kruh koji su nekada pekle naše bake. Možda baš zato miris kruha budi nostalgiju i, kako je nedavno znanstveno dokazano, empatiju.
U uglednom časopisu Journal of Social Psyhology objavljeno je, naime, zanimljivo istraživanje na temu utjecaja mirisa svježe pečenog kruha na ljudske osjećaje i raspoloženje koje su proveli znanstvenici s jednog francuskog sveučilišta. Ispostavilo se da su ljudi koji su tijekom eksperimenta stajali u blizini pekare, tj. udisali miris pečenog kruha pokazali daleko više empatije i altruizma u odnosu na prolaznike (zapravo volontere istraživanja) od ljudi ispred, primjerice, shopping centra.
Postoji nešto u mirisu kruha što nas čini boljim ljudima, konstatirali su znanstvenici. Jeste li nakon ovih saznanja dobili poriv zagristi u njegovu hrskavu koricu? Mi jesmo.
